Naselju je ime dodijelio književnik Gustav Krklec, smatrajući da bi ovaj kvart trebao biti centar Novog Zagreba.
1971. godine Grad Zagreb rapisao je urbanističko-arhitektonski natječaj za izgradnju cijelog Novog Zagreba – od Save na sjeveru do ulica južno od današnje Avenije Dubrovnik te od današnjeg rotora na zapadu do rotora na istoku. Pitalo se „kakav treba biti Novi (tada se zvao Južni) Zagreb“.
Izgradnja naselja Središće realizirana je u trećoj etapi razvoja Novog Zagreba od 1975. do 1986., kada se nastojalo stvoriti nove ambijente senzibilno uklopljene u zatečeni prirodni i ruralni ambijent. U toj fazi nastala su naselja Dugave, Središće i Sloboština. Sa Središćem je započela planska izgradnja centra Novog Zagreba, a idejni autori bili su arhitekti Brnčić, Čidić, Uhlik i Vrcan okupljeni u autorsku grupu, koja je na natječaju osvojila prvu nagradu te kojoj je naručitelj povjerio izradu projektnog plana s obodnim prometnicama, dok je gradnja prvih 6 velikih zgrada nastala u vremenu od 1982. do 1986. Temeljna ideja autorskog tima bila je da se zgrade okupe oko tada postojećeg savskog rukavca s bistrom vodom čime bi nastao prilagođen vanjski oblik prostorno otvoren prema Savi i Bundeku. Idejna rješenja zgrada koncipirana su u stilu naglašenog reda i discipline u prostoru, dok su ostale planirane zgrade kao što su škola, vrtić, ambulanta okrenute zelenilu.
Valja naglasiti da je prije izgradnje nasipa na Savi ovo područje bilo je većinom močvarno te slabo naseljno obiteljskim kućama. Nažalost tadašnji Zavod za planiranje grada nije uvažio ovu ideju te je nasipanjem rukavaca krenuo u praktično rješenje parka za stanovnike.